Forum o misterijama

Sve misterije sveta na jednom mestu
 
PrijemPortalKalendarFAQ - Često Postavljana PitanjaTražiLista članovaKorisničke grupeRegistruj sePristupi

Share | 
 

 CIVILIZACIJA MOKE (MOCHE)

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
VampireWolf
Admin
Admin


Ženski Broj poruka : 854
Iskustvo u misterijama: : 2115
Agent level: : 13
Datum upisa : 22.06.2010
Raspoloženje : Ma opusteno
Fan misterije : Sve, apsolutno sve!

PočaljiNaslov: CIVILIZACIJA MOKE (MOCHE)   Uto Jun 25, 2013 10:14 pm

Arheolozi svijeta smatraju da je otkrice grobnice u peruanskom gradicu Sipanu bacilo potpuno novo svjetlo na zivot i sjaj jedne od najzagonetnijih kultura ovog podneblja – civilizacije Moche (Moke)!

Sve je pocelo kao u nekom avanturistickom filmu. Šef policije u Sipanu, u Peruu, usred noci dolazi kod arheologa Valtera Alvae (Walter) da bi mu pokazao neke predmete nadene u kuci jednog lokalnog grobara, medu kojima je bila i jedna zlatna maska sa ocima od srebra i zjenicama od lapislazula. Arheolog, 42-godisnji profesor koji vodi muzej u Lambajekui (Lambayeque), obliznjem gradu, nije krio svoje uzbudenje: “Komesare ovo je vazno otkrice, mozda najvaznije u ovom stoljecu!”

Neočekivano otkriće



Uz pomoc komesara, arheolog sljedeceg dana pocinje da kopa na mjesto koje su mu pokazali lokalni grobari. Nakon nekoliko sedmica na terenu pocinju da se pojavljuju drugi predmeti, ali ovoga puta znatno manje vrijedni: komadici vaza, dijelovi kamenja, koji izgledaju kao isklesani, neobicna lopatica od bakra... Izgleda kao da vise nema nista i arheolog namjerava da napusti istrazivanja ubijeden da su grobari i pljackasi grobova opustosili cijelu zonu.

Neocekivano, medutim, Alvina sonda udara u jedan komad drveta i odmah se, na oko 12 metara dubine, pojavljuje poklopac mrtvackog sanduka. U sanduku, umotan u raskosnu odjecu okruzenu zlatom i prekrasnim dragim kamenjem, lezi skelet covjeka koji je, kako ce se kasnije ustanoviti, umro u cetrdesetoj godini zivota iz nepoznatih razloga.
Arheolog je ushicen prizorom. Izjavljuje novinarima:
“Ovaj grob vrijedi Perua!...”

I doista, otkrice je senzacionalno: jedna predivna zlatna kruna jos uvijek prilijeze na lobanju, na usima su nausnice sa izuzetnom intarzijom, narukvice ukrasene tirkizom jos uvijek vise oko njegovih zglobova. Skiptar je takode tu. Pogrebna odjeca je napravljena od trideset slojeva zlata tkanog kao da je platno!

Žrtvovani dvorjani

“Gospodar iz Sipana”, kako ga zove Alva, sigurno je jedan od onih kraljeva-svećenika o kojima pricaju price iz andske ili predkolumbijske civilizacije. Kopajuci dalje, oko kraljevskog groba arheolog otkriva i druge licnosti.

U visini glave i pod nogama pojavljuju se skeleti dviju mladih zena, supruge ili konkubine ili mozda samo dvorkinje, vjerovatno zrtvovane nakon smrti kralja da bi mu pravile drustvo na njegovom posljednjem putovanju. Zatim se vide ostaci dvije ljame, koje su takode zrtvovane, zatim ostaci psa, zasigurno omiljene zivotinje “gospodara iz Sipana”!

Nije daleko ni licni kraljev cuvar, mladic sa kacigom od bronce i stitom. Čuvaru su odsjecena stopala kako ne bi pobjegao s onog svijeta i ostavio kralja-svećenika.




Profesor Alva bio je odusevljen:

“Nikad prije na americkom kontinentu nije ucinjeno slicno otkrice i ovaj sjajni grob mozemo porediti sa grobnicom faraona Tutankamona, koja je otkrivena 1922. godine. S jednom vaznom razlikom - o Egipcanima i njihovoj civilizaciji u to vrijeme znalo se gotovo sve. O drustvu ovog kralja-svecenika zna se veoma malo. I stoga ce se mnogo toga saznati iz ove raskosne grobnice.”

Pretpostavlja se da otkrice pripada civilizaciji Moka (Moche), koja je na ovim prostorima cvjetala izmedu 250. i 750. godine, dakle, znatno prije sjajne kulture Inka i ostala je na pola puta izmedu povijesti i legende.

Ko su Moke?

Po indirektnim svjedocanstvima, Moke su bili dosta razvijen narod iako, kako izgleda, za razliku od Maja, Asteka i Inka, nisu imali ni pismo ni kalendar. Izradivali su metale, na prvom mjestu zlato, veoma prefinjenom tehnikom, u to vrijeme nepoznatoj cak i narodima Europe. Gravire i rezbarije predmeta otkrivenih u grobnici su sicusne i gotovo neprimjetne za oko. Potreban je mikroskop da bi se dobila prava slika.
Kao i svi drugi narodi iz tog perioda, i Moke su se bavili poljoprivredom i na tom polju su bili iznad Egipcana. Njihov sistem irigacije otkriven posljednjih godina bio je remek-djelo hidraulike. Tako su i proizvodi uvijek bili bujni i pored suse, koja je napadala i jos uvijek napada tu zonu.

Cak su i organizacija i distribucija poljoprivrednih proizvoda bile dobro regulirane. Sve je odlazilo drzavi, koja je bila jedini gospodar zemlje. “Paleosocijalisticka” drzava, kako je definiraju arheolozi, utemeljena na zajednistvu dobara ali i strogom postovanju hijerarhije sacinjene od svecenika i ratnika. O ovom “socijalistickom” sistemu uspostavljenom u daleko vrijeme, koji odgovara nizoj imperiji Rima, peruanski znanstvenici se mnogo ne cude. Cak su i Inke bili dio ovih “paleosocijalistickih” drustava. Drzava Inka gospodarila je, prije svega, staljinistickim metodama. Gradani su imali malo prava i bili su - bez slobode!

Izmedu ostalog, bili su primorani da uvijek drze otvorena kucna vrata kako vladini inspektori ne bi imali nikakvih teskoca da udu u kuce u bilo koje vrijeme.

Kralj božanstvo

Na vrhu drustvene piramide, medu andskim narodima, ukljucujuci i Moke, stajao je kralj-svecenik sa bozanskim atributima.

Na skiptru “Gospodara iz Sipana”, koji je vjerovatno umro prije nesto vise od 1300 godina, urezana je scena religioznog rituala koji se zavrsava masakrom. zrtvovanje ratnih zarobljenika ocito je spadalo medu prerogative tog apsolutnog monarha, kao sto se desavalo i kod drugih andskih naroda.

Price i legende o Mokama zabiljezene jos u vremenu spanskih misionara, sada su potvrdene na najspektakularniji nacin. Direktno svjedocanstvo o obicajima i odjeci jedne civilizacije, koja je neocekivano iscezla u osmom stoljecu ne ostavivsi nikakvog traga. Arheolozi jos uvijek ne znaju kako je i zasto tako naglo izbrisana kultura Moka.



“Nakon otkrica gospodara iz Sipana”, kaze profesor Valter Alva, “mozemo se nadati da ce biti razjasnjena i ova misterija nase istorije. Mozda ce druga otkrica pomoci da sastavimo i ostale dijelove mozaika!...”
Vaze, nakit i ukrasi, koji su do sada pronadjeni ukraseni su tirkizima, lapislazulom i drugim dragim ili poludragim kamenjem. Ono sto je najzanimljivije, znanstvenici tvrde da je Mokama lapislazul stizao s teritorije danasnjeg Cilea, tirkiz iz Argentine, a drago kamenje iz Ekvadora.

Kako? Na koji nacin?

To su samo neka pitanja na koja znanost ceka odgovore. Mozda ce ih otkriti uskoro na Andama gdje, ocito, jos uvijek ima netaknutih arheoloskih lokaliteta koji cekaju svoga Šlimana (Scliman)...
Možda je zanimljiv podatak da su Hopi Indijanci sami sebe zvali Moki...

__________________________________
Reach higher, no turning back.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika
 
CIVILIZACIJA MOKE (MOCHE)
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Forum o misterijama :: Misterije sveta... :: Misterije drevnih civilizacija-
Skoči na:  
Free forum | © phpBB | Besplatan Forum međusobnog pomaganja | Kontakt | Signalizirajte zloupotrebu | Posedujte besplatan blog