Zevs (grč. Ζεύς, lat. Iuppiter) je vrhovni bog iz grčke mitologije, vođa bogova i ljudi, kao i bog neba i groma, koji živi na Olimpu. Sin je titana Krona i njegove žene Reje.
Zevs jeste Dyeus u indo-evropskoj mitologiji (Zevs je „uzet“ iz ove mitologije), Jupiter u rimskoj mitologiji, Tir u nordijskoj mitologiji itd.
Mitologija [uredi]
Zevs je najmlađi sin Krona i Reje. Pre Zevsa rodili su se:
* Demetra
* Hera
* Hestija
* Had
* Posejdon
Međutim, kad god bi se Reja porodila Kron bi progutao dete jer se bojao da će ista sudbina zadesiti i njega kao i njegovog oca. Naime, Kron je sa prestola zbacio svog oca Urana. Kada je Zevs trebalo da se rodi, Reja je zatražila pomoć od Urana i Geje, jer nije želela da i on bude progutan. Reja se porodila na Kritu, a Kron dade kamen umotan u odeću koji on proguta. Onda ona Zevsa sakrije na planini Ida. Postoji par verzija o odrastanju Zevsa.
1. Odgojila ga je Geja
2. Odgojila ga je Amaltea
3. Odgojila ga je nimfa Adamantea. Kako je Hronos vladao zemljom, nebesima i morem, ona ga je zavezala tako da je visio sa drveta ne nalazeći se ni na nebu, ni na zemlji ni na moru, već između njih i tako Kron ne uspe da ga vidi.
4. Odgojila ga je nimfa Kinosura. U znak zahvalnost, Zevs ju je postavio među zvezde nakon njene smrti.
5. Odgajila ga je Melisa koja ga je hranila kozijem mlekom
Kada je odrastao Zevs je naterao oca da ispljune decu suprotnim redom od onog kojim ih je gutao: prvo kamen, zatim ostale. Jedna verzija je i da je Zevs rasekao Kronov stomak. Nakon što je oslobodio braću i sestre, Zevs je oslobodio kiklope, gigante, storuke divove i braću Kronovu, koji su prvo od ruke Urana zatvoreni u Tartar, a zatim i od Kronove, a ovi mu dadoše munju. Nakon ovoga Zevsova braća i sestra zajedno sa kiklopima i ostalim bićima povedoše rat protiv Krona i ostalih titana. Kada su ih pobedili, Krona i ostale titane baciše u Tartar, najdublje mesto na zemlji. Zevs tamo takođe zatvori kiklope i storuke divove, one koji su mu dali munju i pomagali u ratu.
Nakon pobede nad titanima, Zevs je podelio svet sa njegova dva brata. Hadu je dao podzemni svet, a Posejdonu more.
Zevs je bio brat i muž Here. Osim dece sa njom, Zevs je imao mnogo afera i vanbračne dece. Imao je afere sa boginjama (Demetra, Leta, Maja..), sa smrtnicama (Evropa, Leda..), kao i sa mnogim nimfama. Hera je bila ljubomorna i stalno je proganjala Zevsove ljubavnice i njihovu decu.
Mada je Zevs bio vrhovni i apsolutni vladar, njegova moć i vlast nije bila bezgranična, a time se on razlikovao od bogova drugih religija, u kojima bez vrhovnog boga ništa nije moglo da se desi i njemu ništa ne može da promakne. U grčkoj mitologiji ostali bogovi, a i ljudi su imali svoju volju i slobodu i nad njima, pa i nad samim Zevsom je vladalo nešto nedokučivo i nepromenljivo - Sudbina.
Pričalo se da Zevs vlada i sudbinom, ali to je u prenosnom smislu, jer je on, kao i bilo koji drugi bog ili čovek, vladao samo toliko koliko je shvatao veze između uzroka i posledica, i delovao u skladu sa tim spoznajama. Protiv sudbine je Zevs bio nemoćan, pa ma šta preduzeo, jer on nije bio vladar sudbine, već samo njen čuvar i izvršilac.
Ruševine Zevsovog hrama u Olimpiji
Glavno sedište Zevsa je bio vrh planine Olimp u Tesaliji, vrh koji se gubio među oblacima i dodirivao samo nebo. Na samom vrhu je bila palata boga Zevsa, koju mu je bog Hefest, sagradio od čistog zlata. Zevs je, pored Olimpa, voleo da boravi i na svim drugim mestima, ponajviše na ostrvu Kritu, na Idi i Parnosu na Fokidi, ali je on bio sveprisutan, i nije se moralo dolaziti po njega da mu se traži pomoć, to se moglo učiniti svugde i na svakom mestu. Zevs je često silazio i među ljude, a tada bi uzimao drugo obličje, bilo da bi sebe pretvorio u životinju ili u neku prirodnu pojavu ili čoveka.
Hramovi posvećeni bogu Zevsu danas su svi u ruševinama, a među hramovima se izdvajao njegov hram na Olimpiji, sagrađen 460. godine pre nove ere prema planu graditelja Libona iz Elide. U Atini je postojao hram Olimpeion, najveći hram u Grčkoj - 108 m. h 41 m, a od njegovih 104 stuba, visoka 17.5 m, sačuvana su 15. Temelje hrama je uradio 515. godine pre nove ere Pizistratidi, a završio ga je 132. godine car Hadrijan. najveći hram bogu Zevsu podignut je na Siciliji u Akragentu - 113 m. h 56 m.